ПоезијаСРБ

ПоезијаСРБ
Друштво књижевника и књижевних преводилаца - Ниш

четвртак, 31. јануар 2013.

Marina Adamovic CIKLUS - DECEMBAR I

1
.
pomirih se s činjenicom da sam mrtva
pošto shvatih da nisam
jedina!
živih nema -
samo zvezde koja pita
gde smo, 
gde?
da
i trave
s upletenim korenom 
nad ubogim
domovima
Brotigena i Remboa
*
ni iz čega –u čast
svima -
orošene krvlju
i
slovima

kamin(n)gs
.
2
previše sam pametna
da bih bila stvarna
ili toliko glupa
da ne bih postojala
nije mi jasno
ili se pretvaram da nije
ono što svi moraju da
znaju
ili ne moraju ali bi
trebalo
koga to skrivaju u tamnici
moždane vijuge
-
makar jedne - najjednostavnije
kamin(n)gs
.
3
kad izgovori "možda"
glava mi postane klatno
nebeskog  časovnika
da - ne -da - ne - dne
ja volim nebo
a kako i ne bih
pa ono je moje mesto rođenja
i mesto mog prebivališta
ali
otkud mu pravo da me okači (možda)
o Crnu rupu iznad Bermudskog trougla
-
zna li to - možda?
kamin(n)gs
.
4
kopala - sam - kopala - ko
pa
la
ko?
pa -
ja
kažem
kopala sam
kopala
nisam statua!
kopala sam ko
pa
la
pod statuom svog statusa
- ni na šta sam naišla
status quo status quo
vadis quo?  oooo ...nihil ex nihilo
kamin(n)gs
.
5
samo instinktom naslućujemo
kada će i da li
nestati
svi stvorovi na Zemlji
a njeg više nema
on je taj koji je neatao
čovek posmatra zvezde
zvezde uzvraćaju poglede
-
nešto ih spaja
razdvaja ih puno toga
-
ničeg neće biti - samo
staloženoi
ničeg, pa ni ni
nas -
pouzdano
kamin(n)gs
.
6
ono što ne pamtim
nije ono do čega mi nije
ne
uglavnom zaboravim najbitnije
toliko se posvetim tome-i-tome
da to dosadi sebi u sebi
danas je dan posvećen nečemu
dan koji sam lično posvetila tome
obišla sam svet da pronađem odu
letela do Marsa po ikebanu
i
taman da svežem poklone
-
mašnica se pretvori u znak pitanja
opkoli mi vrat
tačkicom u usta
potekoše reči jada i čemera
a nisam to htela
kunem ti se
ti
nikad izgovoreni
pozitivizmu
kamin(n)gs
.
7
nikada nisam upitala boga
gde je bio
kad ga je majka dozivala
kad mu je nudila i grudi
i krv
i celu sebe
sećam se da je mirno sklopila kapke
najzad uverena
da pod njima
neće biti ničega
osim
duboke jame
s kostima
i zahvalnih podzemnih glodara
*
osuđenih na trulež pomilovanja
kamin(n)gs
.
8
od svega
ostane samo staza
bez otisaka
ali
s duboko urezanim pamćenjem
*
mnogo dubljim ---
j
o
š
 ---
beskrajnijim od humke korena stabla koje bî
nad tobom
kamin(n)gs
.
9
i Mesec
i zvezda
i pahulja
svi su me prhvatili kao svoju
došli au lagano
i ponavljali "draga"
ne bih se usudilia
ali - toliko sam srećna
i odlučila sam -
neću umreti ove noći
još samo ove
- da bih bar jednom  uživala
*
oprostiće mi
znam
nadam se -
mada su se i oni nadali
onoj drugoj ja
Ofeliji kraj Urana
kamin(n)gs
.
10
100 puta dnevno kažem -
zamislite da me nema
umrla iz čista mira
ubijena
pregažena
zamislite - eto
šta biste onda s hranom
lončićima, teglicama
nenavijenim satom
šta biste?
pogledaju ćutke
smeškaju se jasno
da - zamišljamo
ali - pita je previše meka
*
ništa strašno
mada bi sutra mogla
i bez dodatog jogurta
samo toliko
-
sama mi glava otrča po metak - toliko
samo
eto
kamin(n)gs
.
11
bunim se protiv -
o -
puno je toga
i još više tih
a
rekla bih
najviše
onoga
što je predmet
bunta -
mog lično bez opoziva
jedino se ne bunim
protiv
sebe !
a kako bih
razmislite - hajde!
onda bih upala u lavirint
udarala o granice sebe
lomila ih
gazila
i nikada ne bih dokazala
da sam ja
sebi veoma bitna
ma kakva da sam stvarno -
jer to sam što sam
zahvaljujući svemu
protiv čega se bunim
i
šta bih onda?
ne znam
a
l
i
pobuna je opšta!
kamin(n)gs
.
11
kada je krenuo obalom
nije ni slutio kako je
lep zalazak sunca
kako ptice sleću na
mrvicu hleba
zastâ
pogledâ
u oblak  iznad
zaljubi se u in
spiraciju
i
namerno pade u
preduboku
reku
*
sahraniše ga
ispod
vrbe
*
ostâ pesnik
bez inspiracije
- žalila je ona
kamin(n)gs
.
12
plašim se mraka
plašim se svetla
sutona - i previše
navrh brda nešto mrda
ne reci mi da je vrba
-
i vrbe se plašim - Ja
- druga strana
Me
se
ca
kamin(n)gs
.
13
sanjam da sanjam
a zapravo
stvarno
sanjam
praznu sobu
mesečinu
i
detlića u svom srcu
pretvaram se da je
rano
za svanuće
ili suton
sve mi je jedno
rano mi je
rano
a detlić otkucava
-
kasno je
za testament - biografiju
kamin(n)gs
.
14
presudu na doživotno izdržavanje
životne kazne
nisam prihvatila - naravno
(i bila je na
jeziku stvorova
koji nisu bili stvorenja)
Vrhovni je odlučio tako
plakala sam - plakala
dok mi ne uručiše i rečnike
Nije mi jasno samo
da li je stavljeno ad acta
ili još nije počelo razmatranje
mog zahteva za milovanje
-
nogom
kao psa
-
da li je ?
kamin(n)gs
-
15
nožem je krenuo na
reči
u sebi
i
S NJIMA
pao
u
nikad-više
-
sve se to dešava upravo sada
.
kr
va
ri....mo
o
ri
mo
kamin(n)gs
.
16
pišem pišem pišem
nije bitno šta
ali
pišem
znojim se - a u znoju
grčim grčim
i to je sve malo bitno
grč mi je (već) posred duše
raznela bih bit u sebi
pretvaram se u
skup kostiju
čekam rafal strašne paljbe
-
šum vode
ili
sluzi - o
i to mi je bez značaja
prasak vena
bunar krvi
rafal ćuti
.
iz pritaje -
e-p-i-t-a-f-i
kamin(n)gs
.
17
sećam se dana kad sam čitala  romane
dobro ste me razumeli?
još se sećam dana kad sam čitala
romane
počela sam od najdebljih
svega mi - i od mene težih!)
Dostojevski, Tolstoj, Bilgakov, Selimović...
dok jednog dana ne povratih
krv
pauci nada mnom
štampali su pesme
urgentno odeljenje me je vezalo za sebe
infuzuja poetike i anestezija - pri ruci im je
eto
sećam se dana kad je počela terapija
ali
nečeg se ne sećam
na vrhu mi je jezika
malog mozga
i kičmene
daj
Kafka
podseti me!
Kami
brate!
zmije otrovnice!
Neruda!
da - ne - ru -da- ne
marinski stil
naopaki - odbačeni
u boci je za infuziju
živeli!
kamin(n)gs.
.

Нема коментара:

Постави коментар